Ukratko o povijesti skijanja
Povijest skijanja u svim njegovim pojavnim oblicima je duga je i seže daleko u prošlost. Tragovi prvih skija pronađeni su već u kameno doba,prije otprilike 4000 godina. Zapisi ponovo spominju pojavu starih skija u močvarnim predjelima Norveške, stoga bi se moglo reći kako je Norveška u biti kolijevka skijanja. Skijanje se populariziralo tek u 18 st kad su i započela skijaška natjecanja. Skije su prije bile iznimno dugačke napravljene od drveta dok su danas prave skije prilagođene visini, masi i tehnici skijanja skijaša.
Skijanje na prostoru Hrvatske
U Hrvatskoj skijanje seže od 16. st. Iako je priroda Hrvatsku obdarila mnogim znamenitostima moramo priznati kako je bila pomalo škrta na lijepim i prostranim alpskim prostranstvima, no unatoč tome u Hrvatskoj je skijanje iznimno popularan sport već dugi niz godina. Već 1909 godine u hrvatskoj se otvara Sportski savez stoga je Hrvatska ušla u jubilarnu 100 godinu profesionalnog skijanja. Nedugo nakon toga izuzetna angažiranost Hrvatskog skijaškog saveza omogućila je uvrštavanje Hrvatske u kalendar natjecanja svjetskoga kupa. Sve to dovodi do toga da danas s ponosom možemo promatrati kako se skijaški sport uvukao u naše krajeve, stoga neka povijest i dalje opisuje brojne uspjehe naših skijaša te mnogih drugih poput mene samog koji žele slijediti njihove tragove…
Osnove skijanja
Što je uopće skijanje te koji je cilj tog sporta? Naime, skijanje se u stručnoj terminologiji definira kao motorička aktivnost tijekom koje skijaš koristeći se raznim tehnikama zavoja svladava strminu. Skijaš može skijati raznim načinima:
Spust ravno - niz padnu liniju (najstrmija i najkraća linija niz padinu)
Spust koso - koso preko padne linije pod određenim kutom na padnu liniju
Zavoj k brijegu - prema padini udaljavajući se od padne linije
Zavoj od brijega - od padine do padine pa u novom smjeru opet prema padini
Sve to skijaš koristi kako bi svladao strminu. Osim toga postoje i skijaške tehnike koje su opisane u daljnjem djelu teksta. Još se postavlja jedno pitanje, a to je zašto skije klize niz padinu?
Povijest skijanja u svim njegovim pojavnim oblicima je duga je i seže daleko u prošlost. Tragovi prvih skija pronađeni su već u kameno doba,prije otprilike 4000 godina. Zapisi ponovo spominju pojavu starih skija u močvarnim predjelima Norveške, stoga bi se moglo reći kako je Norveška u biti kolijevka skijanja. Skijanje se populariziralo tek u 18 st kad su i započela skijaška natjecanja. Skije su prije bile iznimno dugačke napravljene od drveta dok su danas prave skije prilagođene visini, masi i tehnici skijanja skijaša.
Skijanje na prostoru Hrvatske
U Hrvatskoj skijanje seže od 16. st. Iako je priroda Hrvatsku obdarila mnogim znamenitostima moramo priznati kako je bila pomalo škrta na lijepim i prostranim alpskim prostranstvima, no unatoč tome u Hrvatskoj je skijanje iznimno popularan sport već dugi niz godina. Već 1909 godine u hrvatskoj se otvara Sportski savez stoga je Hrvatska ušla u jubilarnu 100 godinu profesionalnog skijanja. Nedugo nakon toga izuzetna angažiranost Hrvatskog skijaškog saveza omogućila je uvrštavanje Hrvatske u kalendar natjecanja svjetskoga kupa. Sve to dovodi do toga da danas s ponosom možemo promatrati kako se skijaški sport uvukao u naše krajeve, stoga neka povijest i dalje opisuje brojne uspjehe naših skijaša te mnogih drugih poput mene samog koji žele slijediti njihove tragove…
Osnove skijanja
Što je uopće skijanje te koji je cilj tog sporta? Naime, skijanje se u stručnoj terminologiji definira kao motorička aktivnost tijekom koje skijaš koristeći se raznim tehnikama zavoja svladava strminu. Skijaš može skijati raznim načinima:
Spust ravno - niz padnu liniju (najstrmija i najkraća linija niz padinu)
Spust koso - koso preko padne linije pod određenim kutom na padnu liniju
Zavoj k brijegu - prema padini udaljavajući se od padne linije
Zavoj od brijega - od padine do padine pa u novom smjeru opet prema padini
Sve to skijaš koristi kako bi svladao strminu. Osim toga postoje i skijaške tehnike koje su opisane u daljnjem djelu teksta. Još se postavlja jedno pitanje, a to je zašto skije klize niz padinu?
Postoji više razloga, no evo osnovnih:
A - jer su građene od materijala određenih karakteristika te time imaju određeni stupanj elastičnosti
B - Zato jer na njih djeluju određene fizikalne sile koje ih pokreću
Fizikalne sile naravno ne pokreću samo skije već ih neke i usporavaju stoga profesionalni skijaš tj. učitelj skijanja ili natjecatelj mora znati kako te sile što bolje svladati. Tzv. usporavajuće sile su: trenje (produkt kontakta snježne podloge i donjeg djela skija), otpor snježne podloge (dubok snijeg), otpor zraka, sila teža,sila inercije…
Osim znanja zašto skije klize niz padinu potrebno je znati i kako kontrolirati skije. Skije se kontroliraju neizostavnim radom koljena i opterećenjem i rasterećenjem skija. Opterećenje skija vršimo kada vodimo skiju u zavoju i za stvaranje impulsa odraza koje je potrebno u nekim skijaškim tehnikama. Rasterećenje skija odnosno faza smanjenog pritiska na snježnu podlogu koristimo kada želimo što jednostavnije prenijeti težinu s jedne na drugu skiju, uz istovremenu promjenu rubljenja skija. Kako bi uopće ušli u zavoj u pravilu moramo biti u niskom položaju (ako izvodimo samo jedan zavoj), ili krenuti iz zavoja u brijegu (ako radimo više zavoja) koristeći pritom opterećenje i rasterećenje skija. Svaki zavoj je trajanjem karakterističan skijaškoj tehnici koju skijaš skija, a svaki zavoj možemo podijeliti na tri faze:
- početna ili prva faza
- središnja faza
- završna faza
Svaki od ove tri faze potrebno je izvršiti pravilno, a ako želimo smanjiti brzinu i održati kontrolu nad skijama potrebno je završiti zavoj tj dovesti skije u položaj okomit na padnu liniju.
Plužna skijaška tehnika
Plužna skijaška tehnika idealna je za one koji tek počinju skijat i koji imaju strah od strmine.. Ona osigurava idealnu ravnotežu i time i osjećaj stabilnosti, a i laka je za usvojit. Kod plužne skijaške pozicije važno je da su vam vrhovi skija spojeni tj razmaknuti tek za širinu krpljice ski štapa, a repovi skija razmaknuti optimalno za svakog skijaša posebno na njegovu građu i uvjete na stazi. Osim toga evo još nekoliko bitnih pojmova za skijanje plužnom skijaškom tehnikom:
- težina tijela ravnomjerno raspoređena na obje skije uz malo naglašenije opterećenje stražnjeg djela stopala.
- koljena potisnuta prema naprijed i prema unutra pri čemu skije dovodimo u poziciju unutrašnjeg rubljenja
- svi zglobovi moraju biti povijeni i fiksirani, a gornji dio tijela uspravan i lagano nagnut prema naprijed.
MOJ SAVJET… U skijaša početnika valja inzistirati na stjecanju osjećaja ravnoteže na skijama i sigurnosti kretanja niz padinu, ako ste usavršili plužnu tehniku probajte izvesti plužni luk odnosno priključenje skije u zavoju, pazeći pri tom jeste li sigurno savladali prijašnje tehnike.
Spust koso
Većina skijaša u kojima je još malo nelagodno spustiti se ravno niz padinu preporučam skijanje u spustu koso tj. koso preko padne linije. Kod ove tehnike važno je da su skije postavljene paralelno pod određenim kutom na padnu liniju. Osim toga potrebno je još:
- znatnije opteretiti gornji rubnik donje skije dok gornju skiju potpuno rasteretiti i potisnuti malo prema naprijed u odnosu na donju skiju.
- koljena potisnuti prema brijegu, što će skije dovesti u položaj rubljenja
- kukove potisnuti prema brijegu tako da gornji kuk prati poziciju gornje skije.
- zadržati uspravnost trupa uz blagi otklon od padine
MOJ SAVJET… Spust koso se potrudite odraditi sjajno i do savršenstva jer vjerujte kasnije će vam trebati.
Zavoj k brijegu
U zavoj k brijegu kreće se iz kosog spusta i to onda kada osjeti potrebu za smanjenjem brzine kretanja. Spuštanjem prema dolje, a time i rasterećenjem, te kontinuiranim potiskom koljenja prema naprijed i unutra, kružnim gibanjem, započet će vođenje skija u zavoj. U samom kretanju prema dolje skijaš će nešto znatnije opteretiti prednji dio skije. Time i uz potisak koljena prema naprijed osloboditi repove skija koje će na taj način lakše krenuti u zavoj prateći kretanje vrhova skija prema brijegu. U srednjem djelu zavoja skijaš će ravnomjerno raspodijeliti težinu na obje skije i nastaviti voditi skije s vrhovima uprtima prema brijegu. Na taj način skijaš je izvršio zavoj k brijegu.
Vježbe za savladavanje zavoja k brijegu:
- u mjestu u poziciji kosog spusta
- plužiti ravno i potom krenuti u zavoj k brijegu
- kombinacijom kosog spusta i zavoja k bijegu
Osnovni zavoj
Osnovnim zavojem omogućeno je dinamično i sigurno svladavanje padine. Da bi se osnovni zavoj izveo potrebno je iz spusta koso rasplužiti, podići se u viši stav, te započeti izvođenje plužnog zavoja što znači opteretiti vanjsku skiju i naglašeni otklon trupa. Plužni zavoj skijaš izvodi samo do pola,dok mu skije u plužnom položaju ne dođu na padnu liniju te onda pri ulasku u zavoj priključuje skiju te taj pokret ponavlja ali u suprotnu stranu.
A - jer su građene od materijala određenih karakteristika te time imaju određeni stupanj elastičnosti
B - Zato jer na njih djeluju određene fizikalne sile koje ih pokreću
Fizikalne sile naravno ne pokreću samo skije već ih neke i usporavaju stoga profesionalni skijaš tj. učitelj skijanja ili natjecatelj mora znati kako te sile što bolje svladati. Tzv. usporavajuće sile su: trenje (produkt kontakta snježne podloge i donjeg djela skija), otpor snježne podloge (dubok snijeg), otpor zraka, sila teža,sila inercije…
Osim znanja zašto skije klize niz padinu potrebno je znati i kako kontrolirati skije. Skije se kontroliraju neizostavnim radom koljena i opterećenjem i rasterećenjem skija. Opterećenje skija vršimo kada vodimo skiju u zavoju i za stvaranje impulsa odraza koje je potrebno u nekim skijaškim tehnikama. Rasterećenje skija odnosno faza smanjenog pritiska na snježnu podlogu koristimo kada želimo što jednostavnije prenijeti težinu s jedne na drugu skiju, uz istovremenu promjenu rubljenja skija. Kako bi uopće ušli u zavoj u pravilu moramo biti u niskom položaju (ako izvodimo samo jedan zavoj), ili krenuti iz zavoja u brijegu (ako radimo više zavoja) koristeći pritom opterećenje i rasterećenje skija. Svaki zavoj je trajanjem karakterističan skijaškoj tehnici koju skijaš skija, a svaki zavoj možemo podijeliti na tri faze:
- početna ili prva faza
- središnja faza
- završna faza
Svaki od ove tri faze potrebno je izvršiti pravilno, a ako želimo smanjiti brzinu i održati kontrolu nad skijama potrebno je završiti zavoj tj dovesti skije u položaj okomit na padnu liniju.
Plužna skijaška tehnika
Plužna skijaška tehnika idealna je za one koji tek počinju skijat i koji imaju strah od strmine.. Ona osigurava idealnu ravnotežu i time i osjećaj stabilnosti, a i laka je za usvojit. Kod plužne skijaške pozicije važno je da su vam vrhovi skija spojeni tj razmaknuti tek za širinu krpljice ski štapa, a repovi skija razmaknuti optimalno za svakog skijaša posebno na njegovu građu i uvjete na stazi. Osim toga evo još nekoliko bitnih pojmova za skijanje plužnom skijaškom tehnikom:
- težina tijela ravnomjerno raspoređena na obje skije uz malo naglašenije opterećenje stražnjeg djela stopala.
- koljena potisnuta prema naprijed i prema unutra pri čemu skije dovodimo u poziciju unutrašnjeg rubljenja
- svi zglobovi moraju biti povijeni i fiksirani, a gornji dio tijela uspravan i lagano nagnut prema naprijed.
MOJ SAVJET… U skijaša početnika valja inzistirati na stjecanju osjećaja ravnoteže na skijama i sigurnosti kretanja niz padinu, ako ste usavršili plužnu tehniku probajte izvesti plužni luk odnosno priključenje skije u zavoju, pazeći pri tom jeste li sigurno savladali prijašnje tehnike.
Spust koso
Većina skijaša u kojima je još malo nelagodno spustiti se ravno niz padinu preporučam skijanje u spustu koso tj. koso preko padne linije. Kod ove tehnike važno je da su skije postavljene paralelno pod određenim kutom na padnu liniju. Osim toga potrebno je još:
- znatnije opteretiti gornji rubnik donje skije dok gornju skiju potpuno rasteretiti i potisnuti malo prema naprijed u odnosu na donju skiju.
- koljena potisnuti prema brijegu, što će skije dovesti u položaj rubljenja
- kukove potisnuti prema brijegu tako da gornji kuk prati poziciju gornje skije.
- zadržati uspravnost trupa uz blagi otklon od padine
MOJ SAVJET… Spust koso se potrudite odraditi sjajno i do savršenstva jer vjerujte kasnije će vam trebati.
Zavoj k brijegu
U zavoj k brijegu kreće se iz kosog spusta i to onda kada osjeti potrebu za smanjenjem brzine kretanja. Spuštanjem prema dolje, a time i rasterećenjem, te kontinuiranim potiskom koljenja prema naprijed i unutra, kružnim gibanjem, započet će vođenje skija u zavoj. U samom kretanju prema dolje skijaš će nešto znatnije opteretiti prednji dio skije. Time i uz potisak koljena prema naprijed osloboditi repove skija koje će na taj način lakše krenuti u zavoj prateći kretanje vrhova skija prema brijegu. U srednjem djelu zavoja skijaš će ravnomjerno raspodijeliti težinu na obje skije i nastaviti voditi skije s vrhovima uprtima prema brijegu. Na taj način skijaš je izvršio zavoj k brijegu.
Vježbe za savladavanje zavoja k brijegu:
- u mjestu u poziciji kosog spusta
- plužiti ravno i potom krenuti u zavoj k brijegu
- kombinacijom kosog spusta i zavoja k bijegu
Osnovni zavoj
Osnovnim zavojem omogućeno je dinamično i sigurno svladavanje padine. Da bi se osnovni zavoj izveo potrebno je iz spusta koso rasplužiti, podići se u viši stav, te započeti izvođenje plužnog zavoja što znači opteretiti vanjsku skiju i naglašeni otklon trupa. Plužni zavoj skijaš izvodi samo do pola,dok mu skije u plužnom položaju ne dođu na padnu liniju te onda pri ulasku u zavoj priključuje skiju te taj pokret ponavlja ali u suprotnu stranu.
OPASNOSTI NA SKIJANJU
Ovaj je odlomak upućen svim skijašima bez obzira bili oni početnici ili vrhunski skijaši. U opasnosti na skijalištu ubraja se magla, lavine, smrzotine, opekline… Postavlja se pitanje što učiniti u ovim situacijama, pa evo rješenja…
MAGLA - u slučaju magle obavezno usporiti te dobro proučiti smjer u kojem se krećemo.
- zaustaviti se i malo pričekati jer je moguće da se magla raziđe
- učitelji skijanja dužni su držati grupu na okupu i spustiti je sigurno do dna.
U uvjetima jake magle onaj koji ima osjećaj da je orijentiran - NIJE - ljudi se u magli dezorijentiraju i izgube pravac kretanja stoga je potrebno poslušati gore navedene upute ako se zateknete u magli odnosno ukoliko je na skijalištu magla ne ići skijati!
LAVINE - skijaš koji se nađe u lavini ima jako malo šanse da preživi stoga tu valja samo reći da se držite podalje od ne uređenih staza.
SMRZOTINE - lokalne ozlijede koje nastaju pod utjecajem pre niske temperature, stoga na skijalište valja poći adekvatno obučen i ako do smrzotina dođe piti tople napitke.
OPEKLINE - iako je na skijalištu hladno količina zračenja tj. UV zraka je za svakih 1000 m visine 70-100% veća. Sunce se reflektira od sinjega te uzrokuje crvenilo lica stoga je na skijalište dobro ponijeti i kremu za sunčanje.
Iz svega ovoga možemo zaključiti kako je skijanje prekrasan sport i da svako ko vapi za planinskim čarima i užitkom spuštanja niz snježnu padinu osim skijat treba znati i pravila ponašanja na stazi, stoga ako padnete valja se što prije maknuti sa staze… Držite se gore navedenih savjeta i skijajte s osmjehom i užitkom…
Napisao: Filip Šokac
Foto: Filip Šokac
Foto: Filip Šokac